Logoped u vrtiću - Kako dijete govori?

Najosjetljiviji i najintenzivniji period djetetovog razvoja je predškolski period.
Znamo da svako dijete u cjelokupnom razvoju ima svoju individualnu razvojnu liniju koju roditelji i svi oni koji se bave djetetom trebaju pratiti svatko sa svog aspekta ali i cjelovito kroz suradnju.
Bitno je uočiti do kojih granica djetetova razvojna linija može odstupati, a kada neko odstupanje procijeniti kao zaostajanje ili teškoću. Trebali bismo moći prepoznati poremećaj kod djeteta zbog pravovremenog poduzimanja odgovarajućih postupaka pomoći djetetu. Pomoć će nekada podrazumijevati blagu roditeljsku potporu a ponekad i pomoć stručnjaka za određenu problematiku. Neke teškoće je moguće u potpunosti ukloniti, a neke tek ublažiti. Ponekad je moguće uočiti neke rane pokazatelje koji bi mogli dovesti kasnije do ozbiljnijih problema. Korisno ih je poznavati, znati djelovati na njih i tako spriječiti ili bar ublažiti moguće posljedice.
U kratkom, jednostavnom i jasno napisanom priručniku „Kako dijete govori?“ naći ćete:

• smjernice za samoprocjenu djetetovog jezično-govornog razvoja
• opis pojedinih poremećaja
• uzroke (ako su poznati) poremećaja
• kako postupati prema djetetu i što učiniti u određenim situacijama
• što izbjegavati, a što svakako činiti
• savjete koje možete sami provoditi s djetetom
• kada se obratiti stručnjaku
• koja je uloga roditelja u terapiji djeteta

Autorice priručnika su logopedi s dugogodišnjom praksom i bogatim iskustvom. Većina nas je prošla pionirski rad uvođenja logopeda u predškolsku djelatnost. Evo nekoliko riječi i o specifičnosti logopedskog rada u vrtiću iz kojih je „izrastao“ i ovaj priručnik.

Logopedi kao stručnjaci dijagnostičari i terapeuti bave se problematikom govora i govornih poremećaja. Zaposleni su u djelokrugu sustava socijalne skrbi, zdravstva, školstva i predškolstva.
U sustav predškolskog odgoja prvi logopedi su se zaposlili prije dvadesetak godina.
Neposredan kontakt logopeda s raznolikom općom populacijom predškolske djece, što podrazumijeva brigu za djecu urednog razvoja i djecu s teškoćama, uvelike je obogatio logopedsku praksu i dao novu dimenziju i posebnost rada logopeda u vrtiću.
Otvorena su mnoga nova gledišta i mogućnosti djelovanja na području praćenja sve djece, prevencije i ranog otkrivanja poremećaja, te same logopedske terapije.
Kroz interakciju s drugim stručnjacima (psiholog, pedagog, medicinska sestra, odgojitelji ) ispreplela su se znanja različitih struka i na mnogostranu korist obogatio se pristup prema djetetu i roditeljima.
U vrtiću, kao neposrednom okruženju djeteta njeguje se osjećaj sigurnosti, pripadnosti, prihvaćenosti i emocionalne topline. Pod istim okriljem izrasla je logopedska terapija i djelovanje logopeda u vrtiću. Sve zajedno rezultiralo je mnogim posebnostima rada vrtićkog logopeda s djecom, roditeljima i odgojiteljima.
Iz tih uvjeta i mogućnosti nastao je i priručnik „Kako dijete govori?“ za koji su mnogi rekli da je koristan, praktičan i jednostavan.

Nada Benc-Štuka, prof. logoped, Dječji vrtić Grigora Viteza, Zagreb